SVECI MJESECA - TRAVANJ

1	Sveti Hugo
1	Sveta Marija Egipatska
1	Sveti Venancije
1	Blaženi Karlo Austrijski
2	Veliki četvrtak
2	Sveti Franjo Paolski
2	Sveti Franjo Coll Guitart
2	Sveti Dominik Tuoc
3	Veliki petak
3	Sveti Richard iz Chichestera
3	Sveti Pedro Calungsod
3	Blaženi Piotr Edward Dańkowski
4	Velika subota
4	Sveti Izidor Seviljski
4	Blažena Aleta
4	Sveti Benedikt Moro
5	Uskrs
5	Sveti Vinko Ferrer
5	Sveta Julijana iz Liègea
5	Sveta Maria Crescentia Höss
6	Uskrsni ponedjeljak
6	Sveti Celestin I.
6	Blaženi Michele Rua
6	Sveti Eutihije
7	Sveti Ivan de La Salle
7	Sveti Hermann Joseph
7	Sveti Henry Walpole
8	Sveti Albert Jeruzalemski
8	Sveta Julija Billiart
8	Blaženi August Czartoryski
9	Sveta Marija Kleofina
9	Blaženi Toma iz Tolentina
9	Sveti Hagaj
10	Sveti Mihael de Sanctis
10	Sveti Ezekijel
10	Sveta Magdalena od Canosse
11	Sveti Stanislav
11	Sveta Gemma Galgani
11	Sveta Elena Guerra
12	Bijela nedjelja
12	Sveti Josip Moscati
12	Sveti Zeno iz Verone
12	Sveti Julije I
13	Sveti Hermenegildo
13	Sveti Martin I
13	Blažena Margherita iz Castella
14	Sveta Lidvina
14	Sveta Terezija de Los Andes
14	Blaženi Alojzije Palić
15	Sveti Benedikt Josip Labré
15	Sveti Damjan De Veuster
15	Sluga Božji Petar Barbarić
16	Sveta Bernardica Soubirous
16	Blaženi Arcangelo Canetoli
16	Sveti Aron
17	Sveta Kateri Tekakwitha
17	Blažena Mariana od Isusa Navarro
17	Blaženi Rudolf iz Berna
17	Sveti Inocent iz Tortone
18	Blažena Marija od Utjelovljenja
18	Blažena Marija Ana Blondin
18	Sveta Debora
19	Sveti Leon IX.
19	Sveti Ekspedit iz Melitene
19	Sveti Natan
20	Sveta Agneza iz Montepulciana
20	Blaženi Simone Rinalducci
20	Sveti Anicet
21	Sveti Anzelmo
21	Sveti Román Adame Rosales
21	Sveti Joseph Vaz
22	Sveti Konrad von Parzham
22	Sveti Kajo I, papa
22	Sveti Leonida
22	Sveti Teodor Sikeot
23	Sveti Juraj
23	Sveti Adalbert Praški
23	Blaženi Egidije Asiški
23	Blažena Terezija Marija od Križa Manetti
24	Sveti Fidelis
24	Sveta Marija Eufrazija Pelletier
24	Sluga Božji Egidije Bulešić
25	Sveti Marko
25	Sveti Petar od svetog Josipa Betancur
25	Blaženi Benedikt XII
26	Blaženi Jakov Zadranin
26	Majka dobrog savjeta
26	Sveti Pashazije Radbert
26	Sveti Anaklet
27	Blažena Ozana Kotorska
27	Sveta Zita
27	Sveti Antim iz Nikomedije
28	Sveti Petar Chanel
28	Sveti Ljudevit Montfortski
28	Sveti Pavao Pham Khac Khoan
29	Sveta Katarina Sijenska
29	Sveti Petar Veronski
29	Sveti Hugo iz Clunyja
30	Sveti Pio V.
30	Sveti Josip Benedikt Cottolengo
30	Blažena Paulina von Mallinckrodt

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Blažena Marija od Utjelovljenja

Blažena Marija od Utjelovljenja

Danas slavimo Blaženu Mariju od Utjelovljenja, mističarku i utemeljiteljicu francuskih bosonogih karmelićanki. Rodila se u Parizu 1. veljače 1566. kao Barbara (Barbe) Jeanne Avrillot, kći ugledne katoličke obitelji (njezin otac Nicolas bio je glavni računovođa Pariške trgovačke komore i kancelar kraljice Margarete Navarske). Odrasla je u vrijeme strašne “bartolomejske noći”, u kojoj je 1572. izvršen pokolj nad francuskim hugenotima. Kao djevojčica boravila je i školovala se kod klarisa u Longchampu. Tamo je primila prvu pričest, zavoljela samostanski život i željela postati redovnica. No, njezini roditelji imali su s njom druge planove. Morala se udati već sa 16 godina, 1584, za mladog aristokrata Pierrea Acarieja i postala poznata kao Madame Acarie. Iako se udala protiv volje, u 30 godina bračnoga života bila je uzorna supruga i majka šestoro djece. Omiljena u društvu, naučila je kako se svetost može postići i izvan samostana, a posebno se isticala dobrotvornim djelatnostima te brigom za siromahe i bolesnike. Mnogo joj je pomogao sveti Franjo Saleški, koji ju je duhovno vodio. U jesen 1601. pročitala je duhovne spise svete Terezije Avilske, koji su toliko utjecali na nju da je odlučila njezinu obnovu karmelićanskog reda primijeniti u Francuskoj. Uz pismeno odobrenje pape Klementa VIII. sagradila je 1603. u Parizu prvi samostan bosonogih karmelićanki. Duhovno ih je vodio njezin bratić, mističar i budući kardinal Pierre de Bérulle. Sudjelovala je i u otvaranju karmelićanskih samostana u Pontoiseu, Dijonu i Amiensu, a među bosonoge karmelićanke stupile su i tri njezine kćeri, dok je jedan sin postao svećenik. Barbarin muž Pierre razbolio se 1613, a ona ga je dvorila i nije se udaljavala od njegove bolesničke postelje sve dok nije umro. Tada je mogla ispuniti želju iz mladosti i postati karmelićanka. Za nju su se otimali svi karmelićanski samostani, a ona je stupila je u najsiromašniji, onaj u Amiensu.

Obukla je redovničku odjeću 7. travnja 1614. i uzela ime Marija od Utjelovljenja. Kao redovnica voljela je siromaštvo, bila ponizna i jednostavna, a najradije je obavljala kuhinjske poslove i dvorila bolesnice. Bila je potpuno posvećena ljubavi prema Bogu i bližnjemu, a prema svjedočanstvu očevidaca njezino je lice od “vatre ljubavi” bilo neopisivo svijetlo i sjajno. Još kao Madame Acarie govorila je: “Da budemo dostojni Boga, moramo se osloboditi svih drugih stvari i potpuno se podvrgnuti Njegovoj volji." Njezin život bio je stoga plodan dobrim djelima i u svijetu i u samostanu. Pročula se po svojim vizijama, ekstazama i nadnaravnim darovima. Zbog zdravstvenih razloga pozvana je 1616. u samostan u Pontoiseu, gdje je nakon duge i mukotrpne bolesti preminula na današnji dan, 18. travnja 1618. Blaženom ju je proglasio 1791. papa Pio VI. Zaštitnica je udovica, siromaha, roditelja odvojenih od djece, djece bez roditelja te mnogih župa i crkava.

Slika: Blažena Marija od Utjelovljenja

Svetac dana - Blažena Marija Ana Blondin

Blažena Marija Ana Blondin

Blažena Marija Ana (Marie-Anne) Blondin, kanadska redovnica i učiteljica, utemeljiteljica kongregacije Sestara svete Ane (Sœurs de Sainte-Anne), rođena je na današnji dan, 18. travnja 1809, u Terrebonneu (zapadni Québec), danas predgrađu Montréala, kao Esther Blondin, kći farmera Jean-Baptistea Blondina i Marie-Rose Limoges. U djetinjstvu je bila nepismena, kao i ostali članovi njezine obitelji te većina njezinih znanaca. Radila je od dvadesete godine kao služavka kod seoskog trgovca i u samostanu družbe Sestara Naše Gospe, gdje je naučila čitati i pisati. Stupila je 1833. kao novakinja u tu družbu, ali je zbog lošeg zdravlja morala napustiti samostan. Postala je te iste godine učiteljica u župnoj školi u Vaudreuilu (Québec). Kasnije je imenovana ravnateljicom te škole, poznate pod imenom Académie Blondin, u kojoj je podučavala buduće učiteljice u seoskim školama. Tada je shvatila razloge nepismenosti u kanadskim ruralnim područjima. Djevojčice su mogle podučavati samo žene, a dječake samo muškarci. Župe koje nisu mogle uzdržavati dvije škole, u tom slučaju nisu imale nijednu. Stoga je Esther Blondin 1848. zatražila dopuštenje za osnivanje kongregacije koja će u istoj školi moći podučavati i dječake i djevojčice. Bila je to u ono vrijeme radikalna zamisao, ali su je vlasti podržale, a i biskup Montréala, Ignace Bourget, dao je zeleno svjetlo.

Kongregacija Sestara svete Ane osnovana je u Vaudreuilu 8. rujna 1850, kada su prve redovnice položile svečane zavjete. Esther Blondin izabrana je za prvu poglavaricu družbe i tada je uzela redovničko ime Marie-Anne. Družba je uspješno djelovala i širila se, a matična kuće prebačena je 1853. u Saint-Jacques (regija Lanaudière, Québec). Novi dušobrižnik kongregacije, otac Louis-Adolphe Maréchal, zloupotrijebio je svoj položaj, diktatorski se miješao u financijski i duhovni život reda te je na sve moguće načine sabotirao rad majke Marie-Anne. Na kraju je uspio u nastojanju da osnivačica reda 18. kolovoza 1854. bude uklonjena sa svoga položaja. Bila je postavljena za ravnateljicu škole u Sainte-Genevièveu (Île de Montréal, jugozapadni Québec), ali je i dalje bila izložena Marechalovim napadima. Vraćena je u listopadu 1858. u matičnu kuću, koja je 1864. preseljena u Lachine (danas dio grada Montréala). Tamo je provela posljednje 32 godine života. U tom razdoblju nije smjela biti birana na neku upravnu dužnost, a ostalim sestrama bilo je naređeno da je ne smiju nazivati „majkom“. Marie-Anne je shvatila da bi svako opiranje s njene strane i borba za pravdu mogla naštetiti njezinoj voljenoj kongregaciji pa je mirno prihvatila svoju sudbinu. Radila je u praonici rublja i prostoriji za glačanje te obavljala najgrublje fizičke poslove. Nekoliko puta su je sestre birale u poglavarstvo kongregacije, ali zbog zabrane od strane biskupa ona nije prihvaćala nikakve dužnosti. Njezina poniznost i pomirenost sa sudbinom isplatila se jer je kongregacija Sestara svete Ane iz dana u dan rasla, a univerzalno školovanje postalo je društvenom normom. Majka Marie-Anne Blondin preminula je 2. siječnja 1890. u Lachineu. Njezino svetište nalazi se u crkvi svete Ane, uz matičnu kuću njezine kongregacije. Blaženom ju je 29. travnja 2001. proglasio papa Ivan Pavao II. Sestre svete Ane i danas uspješno djeluju u Kanadi, SAD-u, Haitiju, Čileu i Kamerunu, a uz oko 840 redovnica danas u družbi radi i oko 300 suradnika i suradnica.

Slika: Blažena Marija Ana Blondin

Svetac dana - Sveta Debora

Sveta Debora

Sveta Debora (hebrejski Debōrāh, „pčela“), židovska proročica, živjela je u 12. stoljeću prije Krista. Prema starozavjetnoj Knjizi o sucima bila je Lapidotova žena i neko vrijeme sutkinja Izraela. Nakon Mojsijeve sestre Mirjam bila je prva žena označena kao proročica. Suci su u ono vrijeme bili vojni i duhovni predvodnici dvanaest plemena izraelskih, izbavitelji, Božji poslanici. Od trinaest biblijskih sudaca, među kojima je zacijelo najpoznatiji Samson, Debora je jedina žena. Već to dovoljno govori o njezinom ugledu i značaju. Živjela je pod Deborinom palmom između Rame i Betela u Efrajimovoj gori i k njoj su dolazili Izraelci da presuđuje u njihovim sporovima.

Debora je pomogla oslobođenju Izraelaca od Kanaanaca. Potakla je na borbu izraelskog vojskovođu Baraka i pomogla mu da pobijedi kanaanskog kralja Jabina i vojskovođu Siseru. Dogodilo se to 1125. godine prije Krista. Znakovit je Barakov odgovor na Deborin poziv i njegov uvjet, koji najbolje govori o Deborinoj veličini i snazi: „Ako ti pođeš sa mnom, poći ću“. Debora kao jamstvo daje samu sebe: „Idem s tobom“. „Deborina pjesma“, kojom slavi pobjedu, jedna je od najstarijih i najljepših židovskih junačkih pjesama. Ona za veliko djelo poziva na hvalu Bogu, a silna pobjeda dovodi do proslave Boga. Dvaput u pjesmi poziva: „Blagoslivljate Gospodina!“