SVECI MJESECA - STUDENI

1	Svi Sveti
1	Sluga Božji Josip Lang
1	Sveti Zygmunt Gorazdowski
2	Dušni dan
2	Sveti Just iz Trsta
2	Sveta Ruta
3	Sveti Hubert
3	Sveti Martín de Porres
3	Sluga Božji Placido Cortese
4	Sveti Karlo Boromejski
4	Sveti Malahija iz Armagha
4	Blaženi Pavol Peter Gojdič
5	Sveti Emerik
5	Sveti Elizabeta i Zaharija
5	Blaženi Serafin Kodić Glasnović i Anton Muzić
6	Sveti Leonard
6	Sveti Pavao Carigradski
6	Sveti Willibrord
7	Sveti Engelbert
7	Blaženi Antonio Baldinucci
7	Sveti Prosdocim
8	Blaženi Ivan Duns Scot
8	Sveti Adeodat
8	Sveti Geoffroy iz Amiensa
9	Blaženi Gracija Kotorski
9	Sveta Elizabeta od Presvetog Trojstva
9	Sveti Teodor iz Amasije
10	Sveti Leon Veliki
10	Sveti Andrija Avellino
10	Blažena Odette Prévost
11	Sveti Martin
11	Blaženi Kamen Vičev i bugarski mučenici
11	Sveti Ivan Milosrdni
12	Sveti Jozafat
12	Sveti Emilijan
12	Sveti Astrik
13	Sveti Stanislav Kostka
13	Sveti Brcko
13	Sveta Agostina Pietrantoni
14	Sveti Nikola Tavelić
14	Sveti Ivan Trogirski
14	Sveti Laurence O'Toole
15	Sveti Albert Veliki
15	Sveti Josip Pignatelli
15	Sveti Leopold Austrijski Pobožni
16	Sveta Margareta Škotska
16	Sveta Gertruda
16	Sveti Edmund Rich
17	Sveta Elizabeta Ugarska
17	Sveti Dionizije Aleksandrijski
17	Sveti Roque González, Alfonso Rodríguez i Juan del Castillo
17	Blažena Salomea Krakovska
18	Sveta Rose Philippine Duchesne
18	Blažena Karolina Kózka
18	Sveti Noa
19	Sveta Matilda von Hackeborn
19	Sveti Rafael Kalinowski
19	Sveti Obadija
19	Sveti Faust Aleksandrijski
20	Sveti Feliks de Valois
20	Sveti Bernward iz Hildesheima
20	Blažena Anna Kolesárová
21	Prikazanje Blažene Djevice Marije i Gospa od Zdravlja
21	Sveti Mauro Porečki
21	Sveti Gelazije I
22	Sveta Cecilija
22	Sveti Filemon, Apija i Arhip
22	Sveti Pedro Esqueda Ramírez
23	Sveti Klement
23	Sveti Kolumban
23	Sveti Spes
24	Krist Kralj
24	Sveti vijetnamski mučenici
24	Sveti Krševan
24	Sveti Albert iz Leuvena
25	Sveta Katarina
25	Sluga Božji Ante Josip Tomičić
25	Blažena Elizabeta iz Reutea
26	Sveti Leonardo da Porto Maurizio
26	Sveti Ivan Berchmans
26	Blaženi Giacomo Alberione
27	Sveti Virgilije
27	Sveti Francesco Antonio Fasani
27	Blaženi Bernardino iz Fosse
28	Sveti Jakov Markijski
28	Sveti Grgur III.
28	Sveti Grgur Nisenski
29	Sveta Katarina Labouré
29	Sveti Saturnin i Sizinije
29	Sveti Krispin i Krispinijan
30	Sveti Andrija
30	Sveti Silvestar Guzzolini
30	Sveti Cuthbert Mayne

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Krist Kralj

Krist Kralj

Svetkovinu Krista Kralja slavimo u posljednju nedjelju prije početka Došašća. Tu je svetkovinu ustanovio papa Pio XI. u svojoj enciklici “Quas Primas” 11. prosinca 1925. Bio je to njegov odgovor na tadašnji rast sekularizma te širenje bezbožnog nacizma i komunizma koji su nijekali Kristov suverenitet. Povod je bila proslava 1600. godišnjice prvog općeg sabora održanog 325. u Niceji. Puno ime blagdana je Svetkovina Gospodina našega Isusa Krista Kralja svega stvorenja. Svetkovina se slavila posljednje nedjelje listopada, a nakon Drugog vatikanskog sabora papa Pavao VI. prebacio ju je 1969. na posljednju nedjelju prije početka Došašća, što je obično krajem studenoga. Odabrano mjesto u kalendaru (završetak crkvene godine!) želi vjernika podsjetiti da je Krist i njegovo nebesko kraljevstvo cilj vjerničkog zemaljskog putovanja. I došašće vjernika podsjeća na konačni dolazak Krista Kralja, na koncu svijeta. Kristovo kraljevstvo je, naime, početak i cilj cjelokupne povijesti i svakog čovjeka, prema riječima svetopisamske knjige koja se zove Otkrivenje ili Apokalipsa: "Ja sam Alfa i Omega, Prvi i Posljednji, Početak i Svršetak."

Sadržaj svetkovine Krista Kralja izrekao je sveti Pavao u poslanici Kološanima: „Krist je savršena slika Boga nevidljivoga, prvorođenac svakoga stvorenja, jer je u njemu sve stvoreno-sve na nebu i na zemlji, vidljivo i nevidljivo, bilo prijestolja, bilo gospodstva, bilo poglavarstva, bilo vlasti; sve je stvoreno po njemu i za njega. On je prije svega, i sve se u njemu drži u redu. On je i Glava Tijela, Crkve: on je početak, prvorođenac od mrtvih, da u svemu bude prvi, jer Bog odluči u njemu nastaniti svu Puninu, i po njemu pomiriti za nj sve što je na zemlji ili na nebu, uspostavljajući mir krvlju njegova križa“ (1, 15-20). Poruka je svetkovine Krista Kralja da je Krist naš konačni Kralj i Gospodar, kojem smo jedinom konačno svi odgovorni. Svakom od nas dan je zadatak da prema svojim mogućnostima ostvarujemo Kristovo kraljevstvo već ovdje na zemlji. Kristu Kralju posvećene su mnoge župe, crkve i kapele diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Zagreb-Trnje, Zagreb-Mirogoj, Domaslovec kod Samobora, Brodski Varoš kod Slavonskog Broda, Rešetari, Ogulin, Matulji, Pula-Veli Vrh, Jakišnica na Pagu, Lokvičići, Selca na Braču, Cer kod Dervente, Livno-samostan Školskih sestara franjevki, Čitluk, Hutovo kod Neuma, Gornje Hrasno kod Neuma, Novo Orahovo kod Bačke Topole).

Slika: Krist Kralj

Slika: Krist Kralj-crkva na zagrebačkom Mirogoju

Svetac dana - Sveti vijetnamski mučenici

Sveti vijetnamski mučenici

Vijetnamski mučenici, poznati i kao mučenici iz Tonkina, mučenici iz Annama (vijetnamski: Các Thánh Tử đạo Việt Nam), mučenici iz Indokine ili Andrija Dung-Lac i drugovi (Anrê Dũng-Lạc và Các bạn tử đạo), sveci su koje je kanonizirao 1988. papa Ivan Pavao II. Povijest katoličanstva u Vijetnamu počinje 1533, kada su stigli prvi portugalski misionari. U XVII. stoljeću tamo su djelovali dominikanski i isusovački misionari. Glasoviti apostol te mlade azijske Crkve bio je francuski misionar, isusovac Alexandre de Rhodes. Kad je 1645. otac de Rhodes protjeran, u Vijetnam su dolazili misionari iz različitih redova i različitih zemalja. Naviještali su Evanđelje, okupljali vjernike, gradili crkve i organizirali domaće svećenstvo. Razvoj kršćanstva u Vijetnamu obilježen je brojnim progonima. Od 1645. do 1886. bilo je 53 progona kršćana, u kojima je stradalo oko 113 tisuća vjernika. Tijekom vladavine kralja Minha Mạnga, od 1821. nadalje, progoni su postali nemilosrdni. Osuđivani na smrt i oni koji su se usudili skrivati kršćane. Neprijateljski usmjeren bio je i kralj Tự Đức, koji je vladao od 1847. do 1883. Mrzio je sve što je europsko, ne razlikujući politiku od vjere. Ustanovio je novčanu nagradu za one koji pomognu u hvatanju misionara, a uhvaćenim misionarima lomili su lubanje i bacali ih u rijeku. Domaće, vijetnamske svećenike i vjeroučitelje obično su zaklali. Vjernici su mogli spasiti život, ako su ispred suca pogazili križ. Postojanost i čvrstoća vijetnamskih kršćana nailazila je na strahovite kušnje i patnje. Razdvajali su obitelji, odvajali muževe od žena, djecu od roditelja, proganjali ih u daleke krajeve, oduzimali im dobra. Okrutnost mučitelja očitovala se na različite načine. Mučenicima su odrubljivali glave, razapinjali ih, davili, pilili, izvrgavali groznim mukama u zatvorima ili rudnicima. Mnoge od tih brojnih mučenika Crkva je uzdigla na oltar kao blaženike i junake vjere, 1900, 1906, 1909. i 1951. Od tih blaženika izabrano je 117 istaknutih mučenika, koje je svetima 19. lipnja 1988. u Rimu proglasio papa Ivan Pavao II, u nazočnosti tisuća Vijetnamaca, raseljenih diljem svijeta. Među vijetnamskim svecima mučenicima nalazi se 8 biskupa, 50 svećenika i 59 laika. Od toga su njih 96 Vijetnamci, 11 Španjolci, a 10 Francuzi. Među laicima je 16 vjeroučitelja, jedna majka, četiri liječnika, šest vojnika te mnogi očevi obitelji. Uz parišku Družbu inozemnih misija (Missions Etrangères de Paris) bilo je vezano 58 mučenika, a uz dominikansku obitelj 59. Pogubljeni su na razne načine. Sedamdesetpetorici mučenika odrubljena je glava, dvadeset dva su zaklana, šest je spaljeno, petorici su rastrgali udove, a devetorica su umrla u tamnici uslijed mučenja. Premda se ne zna gdje su pokopani, uspomena na njih itekako je živa među vijetnamskim vjernicima. Smatra se da je za Krista Gospodina u Vijetnamu minulih stoljeća i desetljeća život položilo između 130 i 300 tisuća vjernika. Progoni i pokolji kršćana bili su posebno žestoki u XVII. i XIX. stoljeću, a potom u vrijeme komunističkih čistki u XX. stoljeću.

Prvi na listi od 117 mučenika obično se nalazi Andrija Dung-Lac (Anrê Trần An Dũng Lạc), prvi vijetnamski vjeroučitelj i svećenik. Rođen je 1795. u pokrajini Bắc Ninh, u poganskoj, siromašnoj obitelji, koja je njegov odgoj povjerila jednom vjeroučitelju u misiji Vinh-Tri. Tamo je kršten i kasnije postao vjeroučitelj. Nastavio je studij teologije, zaređen je 1823. za svećenika i djelovao je kao župnik u različitim krajevima. Mnogo puta je bio uhićen za progona kralja Minha Mạnga, ali su ga svaki puta otkupili mandarini uz pomoć mjesnih kršćana. On je zatim nastavljao djelovati među vjernicima i pripremao ih za sakramente unatoč mnogim opasnostima. Ponovno je uhićen 10. studenoga 1839, ali je oslobođen kad je za njega plaćeno 200 srebrnjaka, prikupljenih od kršćana. Dok je prelazio rijeku u čamcu, prepoznao ga je tajnik šefa policije i uzviknuo: "Uhvatio sam učitelja vjere!" Odveden je u zatvor u Hanoiu i 16. studenoga 1839. podvrgnut ispitivanjima i mučenjima. Više puta su od njega tražili da pogazi i obeščasti križ. Ostao je nepokolebljiv u vjeri pa je osuđen na smrt. Odrubljena mu je glava 21. prosinca 1839. Ostalih 116 svetih vijetnamskih mučenika završili su svoj mučenički život na različitim mjestima i u različito vrijeme. Spomenimo barem imena osam vijetnamskih biskupa mučenika. To su dominikanci Jerónimo Hermosilla, Valentín Berrio Ochoa, Domingo Henares, Ignacio-Clemente Delgado Cebrián, José María Díaz Sanjurjo i José Melchór García-Sampedro Suárez te pripadnici Družbe inozemnih misija iz Pariza Pierre-Rose-Ursule Dumoulin-Borie i Étienne-Théodore Cuenot. Vijetnamskim mučenicima posvećene su mnoge župe i crkve diljem svijeta, naročito u Sjedinjenim Državama i Kanadi. Prema posljednjim podacima u Vijetnamu danas u izuzetno teškim uvjetima živi i djeluje oko 6 milijuna katolika. Ovo je prilika da ih se sjetimo u našim molitvama!

Slika: Sveti Andrija Dung-Lac

Slika: Sveti vijetnamski mučenici

Svetac dana - Sveti Krševan

Sveti Krševan

Današnji zaštitnik, sveti Krševan (latinski Chrysogonus, talijanski Crisogono), akvilejski mučenik iz IV. stoljeća, istaknuo se žarkom vjerom u vrijeme Dioklecijanovih progona. O njegovom životu i mučeništvu kruže različite legende. Carski namjesnik (“vicarius urbis”), prema predaji bio je u Rimu vjeroučitelj svete Anastazije (Stošije), mučenice. Dok je boravio u tamnici, Krševan je tužnu Anastaziju tješio i bodrio svojim pismima. Krševana su nagovarali da se odreče vjere a za uzvrat mu je ponuđen visoki upravni položaj, prefektura i konzulat Rimske provincije. Odbio je tu ponudu jer nije želio pogaziti svoju vjeru i zanijekati samog sebe. Odrubljena mu je glava 23. studenoga 304. u Aquilei (danas Furlanija, sjeveroistočna Italija). Tijelo mu je bačeno u more, voda ga je vratila na obalu, a pokopao ga je sveti Zoilo.

Uz blagdan svetoga Krševana ulazna pjesma kliče: "Evo pravoga mučenika, koji je za Kristovo ime krv svoju prolio; nije se bojao prijetnja sudačkih, i tako je ušao u kraljevstvo nebesko." Njegovo ime ušlo je u Rimski kanon mise, a kao zaštitnika svoga grada slave ga naši Zadrani (njegov lik krasi i grb grada). Svojem zaštitniku podigli su prekrasnu romaničku crkvu, koju je 4. svibnja 1175. posvetio zadarski nadbiskup Lampridije koji je bio domaćin papi Aleksandru III. Dvije skladne kolonade dijele crkvu u tri broda, nad bočnim brodovima su niske galerije s jednostavnim otvorima, a u dnu bazilike tri su polukružne apside, pred kojima je podignuti prezbiterij. Usred prezbiterija nalazi se vrijedan barokni oltar iz 1701, s bijelim mramornim kipovima zadarskih zaštitnika svetog Šimuna, svetog Krševana, svete Stošije i svetog Zoila, a djelo su mletačkog kipara Alvisea Tagliapietre. Svetom Krševanu posvećene su mu mnoge crkve i kapele u Italiji, širom svijeta i hrvatskih krajeva (Šibenik, Milohnići na Krku). Našim dragim Zadranima čestitamo od srca njihov veliki blagdan.

Slika: Sveti Krševan

Slika: Sveti Krševan i sveta Stošija

Slika: Sveti Krševan-crkva u Zadru

Svetac dana - Sveti Albert iz Leuvena

Sveti Albert iz Leuvena

Sveti Albert iz Leuvena (Albert van Leuven, Albert de Louvain, Alberto di Lovanio, Albrecht von Löwen), flamanski i belgijski svećenik i mučenik, biskup Liègea i kardinal, rođen je 1166. u Leuvenu (provincija Vlaams-Brabant, Flandrija, sjeverna Belgija), kao sin vojvode Godfrieda III. od Brabanta i Margarethe od Limburga. Bio je mlađi brat Henrika I, vojvode od Brabanta. Školovao se u katedralnoj školi svetog Lamberta u Liègeu (Valonija, istočna Belgija). Postao je 1178. još kao dječak kanonik u Liègeu. Odrekao se tog položaja 1187. i postao vitez u službi grofa Baudouina (Boudewijna) V. od Hainaulta, ljutog protivnika njegovog rodnog Brabanta. Razmišljao je o odlasku u križarski rat, ali tada je osjetio u sebi stvarnu želju za duhovnim zvanjem. Postao je 1188. arhiđakonom Brabanta, a 1189. rektorom crkava svetog Petra i svetog Ivana u Liègeu. Izabran je 8. rujna 1191. za biskupa Liègea. Taj položaj priželjkivao je i Albert iz Rethela, rođak grofa Baudouina i ujak carice Konstance, supruge njemačko-rimskog cara Henrika VI. Obratio se za pomoć caru, a on je smijenio Alberta i za novog biskupa Liègea postavio trećeg kandidata, Lothara iz Hochstadena, rektora crkve svetog Kasija u Bonnu.

Albert se tada uputio u Rim i požalio se papi zbog svojeg slučaja i zbog ugrožavanja papinog utjecaja. Papa Celestin III. proglasio je Albertov izbor valjanim i proglasio ga u Rimu kardinalom u svibnju 1192, a 30. svibnja 1192. zaredio ga za đakona. Lothar nije htio Albertu prepustiti položaj, a car Henrik ga je podržao i prisilio svećenike u biskupiji da se pokoravaju Lotharu. Bruno, nadbiskup Kölna, trebao je zarediti Alberta, ali je to odbio u strahu pred carem. Guillaume de Champagne, nadbiskup Reimsa, zaredio je 19. rujna 1192. Alberta za svećenika, a 20. rujna za biskupa. Trojica njemačkih viteziva, carevih pristaša, dočekali su 24. studenoga 1192. Alberta u zasjedi i umorili ga mačevima na cesti u blizini Reimsa (sjeverna Francuska). Carev plan je ipak propao jer je njegov kandidat Lothar izopćen iz Crkve i protjeran (umro je 1194. kao pokajnik u Rimu), a i car Henrik se pokajao i pokorio papinoj volji. Biskup Albert iz Leuvena pokopan je u katedrali u Reimsu. Papa Pavao V. proglasio ga je 9. kolovoza 1613. svetim. Zaštitnik je belgijskih kraljeva.